Nakon višemjesečnih pravnih i političkih tenzija oko sudjelovanja gospodarskih subjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabave, vezano uz presude Suda EU u predmetima Kolin Insaat i Qingdao Sifang – objavljene su izmjene Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN 92/2025, NN 1256/2025). U središte rasprave sada dolaze novi članci pravilnika koji bi trebali pojasniti položaj ponuditelja iz zemalja koje nisu potpisale Sporazum svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA) ni druge međunarodne sporazume (pa su time ponuditelji iz „trećih zemalja“ u odnosu na ponuditelje iz Europske unije), ili se predmetni sporazumi ne odnose na konkretan postupak nabave.
Nova pravila – više prostora za isključenje
Člankom 1. novog pravilnika (stavci 2–4), naručiteljima se daje ovlast da unaprijed isključe gospodarske subjekte iz trećih zemalja. Time se de facto otvara prostor za formalnu zabranu sudjelovanja, što do sada nije bilo moguće bez pozivanja na iznimne razloge ili „tehničke“ uvjete.
Dodatno, naručitelj je obvezan jasno specificirati odnosi li se ta zabrana i na:
- članove zajednice ponuditelja
- subjekte na čije se sposobnosti oslanja glavni ponuditelj
- podugovaratelje.
Zanimljivo, pravilnik predviđa i dodatnu mogućnost. Naime, ako naručitelj ne koristi mogućnost zabrane, svejedno može u dokumentaciji o nabavi predvidjeti načine postupanja koji reflektiraju pravne razlike između gospodarskih subjekata iz EU u odnosu na one iz trećih zemalja. Drugim riječima, može formalno dopustiti sudjelovanje ponuditeljima iz trećih zemalja, ali pod različitim uvjetima – primjerice uz dodatne dokaze, osiguranja ili duže rokove.
Refleksije na slučaj Nacionalne dječje bolnice
U kontekstu nedavne odluke o odabiru u projektu Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu (vidi: PJR članak), ova pravna promjena dolazi u trenutku kada su odluke Upravnog suda dodatno zakomplicirale tumačenje jednakog tretmana ponuditelja. Iako je Kolin formalno ispunio uvjete, šira rasprava ostaje: je li održivo i strateški mudro dopustiti sudjelovanje subjektima iz onih država koji ne uzvraćaju recipročnu razinu pristupa EU poduzećima?
Alat za zaštitu tržišta?
Kao što smo već prethodno pisali (vidi: PJR analiza), EU je i sama aktivno koristila restriktivne mjere za pritisak u trgovinskim pregovorima. Izmjene pravilnika u tom kontekstu možemo tumačiti kao odgovor na potrebu ujednačavanja tržišnog pristupa. i to ne samo kao zaštitu tržišta, već i kao alat za jačanje pregovaračke pozicije Europske unije.
Zaključno, nova pravila javne nabave otvaraju prostor za jasniju, ali i potencijalno konfliktniju praksu. Naručitelji dobivaju više ovlasti, ali i odgovornosti – a gospodarski subjekti iz trećih zemalja, poput Kolin Insaata i Qingdao Sifanga, mogli bi se uskoro naći pred znatnim preprekama za ulazak na EU tržište.
Nastavljamo pratiti ovu priču i sve njezine pravne, političke i tržišne implikacije.
