Zanima vas kako se razvijaju trendovi u javnoj nabavi u građevinarstvu u Hrvatskoj? Pitate se koliko procijenjene vrijednosti ugovora odstupaju od stvarno ugovorenih, osobito kod projekata financiranih iz EU fondova? Analiza pokazuje značajna odstupanja između procijenjenih i ugovorenih vrijednosti građevinskih ugovora u javnoj nabavi.
U PJR-u smo odlučili detaljno istražiti te odnose – i došli do niza korisnih i intrigantnih uvida.
Kao vodeća konzultantska kuća specijalizirana za javnu nabavu, upravljanje projektima i EU fondove, proveli smo internu studiju ekonomskih obrazaca u javnoj nabavi u RH, s posebnim fokusom na građevinske radove i njihov širi kontekst financiranja.
Istraživanje je provedeno kako bismo:
- Bolje razumjeli tržište
- Unaprijedili savjetovanje naših klijenata
- Implementirali nalaze u projekte koje vodimo
- I doprinijeli unaprjeđenju prakse javne nabave u Hrvatskoj.
Cilj studije bio je razumjeti odnose između procijenjenih i ugovorenih vrijednosti javne nabave u građevinarstvu, osobito u kontekstu EU financiranja.
Analizirali smo:
- Usklađenost procijenjenih i ugovorenih vrijednosti
- Korelacije s financijskim pokazateljima građevinskog sektora
- Statističke obrasce u razdoblju od 2019. do 2023. godine.
Naši zaključci
- Ugovori visoke vrijednosti često premašuju procijenjene vrijednosti
- Ugovori financirani iz EU fondova značajnije premašuju procijenjene vrijednosti – kod ugovora velike vrijednosti ta razlika je u prosjeku preko 30%
- Ugovori manje vrijednosti bliže su procijenjenoj vrijednosti nabave, ali i dalje postoji prostor za optimizaciju
- Građevinski sektor, koji je 2023. godine sudjelovao sa 17,6% BDP-a osobito je snažno vezan uz aktivnosti javne nabave – korelacija između vrijednosti javne nabave i prihoda građevinskog sektora iznosi 0,9752, a dobiti 0,9705, što pokazuje snažan odnos između aktivnosti nabave i profitabilnosti.
Prema EU direktivama, procijenjene vrijednosti nabave moraju biti određene transparentno i objektivno, bez fragmentacije ugovora s ciljem izbjegavanja zakonskih pragova. Naše istraživanje pokazuje da iako većina ugovora zadržava realističan omjer između procjene i stvarne vrijednosti, postoji značajan broj iznimki, pogotovo kod kompleksnih infrastrukturnih projekata financiranih iz EU izvora. Analiza sektorskih statistika ističe sektor obilježen rastom dobiti i prihoda, osobito u 2021. i 2023. godini, unatoč skromnim povećanjima zaposlenosti i broja tvrtki. To sugerira da je sektorska ekspanzija potaknuta učinkovitostima i većim projektima, a ne rastom radne snage ili novim tržišnim sudionicima.
Što predlažemo
Pravovremeno i adekvatno planiranje potreba te potrebnih novčanih i ljudskih resursa
Pravovremeno adresiranje rizika i priprema plana njihove prevencije
Objektiviziranje procjene vrijednosti nabave sukladno tržišnim uvjetima i pokazateljima
Jačanje kapaciteta naručitelja za planiranje velikih projekata
Sustavno analizirati odstupanja i prilagoditi regulatorne okvire.
Javna nabava nije samo administrativna procedura – ona ima direktan utjecaj na efikasnost javne potrošnje, rast sektora i uspjeh EU projekata. Integracija naprednih alata kao što su e-nabava, poboljšane metode predviđanja i fokus na održivost može značajno poboljšati rezultate nabave. Potičući transparentnost, suradnju dionika i prilagodljivost, javna nabava može bolje uskladiti svoje ciljeve pružanja vrijednosti za novac, osiguranje uspjeha projekata i doprinos širim razvojnim ciljevima.
Učinkovitija procjena potreba i provedba ugovora vodi:
- Boljim projektnim ishodima
- Jačanju konkurentnosti sektora
- Većem povjerenju u institucije.
Mi u PJR-u razumijemo regulative i izazove javne nabave u građevinarstvu – i znamo kako ih pretvoriti u prilike. Javite nam se na info@pjr.hr ako vam je potrebna podrška u analizi, savjetovanju ili provedbi projekata.
Rado dijelimo znanje i iskustvo – jer nam je važno da projekti stvarno uspiju.
Izvori
Za detaljnije uvide, grafikone i analizu pročitajte cjelovitu verziju Economic Patterns in Croatian Public Procurement Construction Contracts.
