Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine[1] usvojena je 21. lipnja 2017. godine. Nositelj izrade Strategije je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (ujedno i nadležno tijelo za provedbu cjelokupne politike regionalnog razvoja koji je definiran skupom ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih prema ostvarenju dugoročnog i održivog gospodarskog razvoja, povećanje kvalitete života i smanjenju regionalnih razlika). Putem načela partnerstva u izradu Strategije uz nosioca izrade bila su uključena i sektorska ministarstva, Državni zavod za statistiku, tijela zadužena za prostorno planiranje, jedinice područne (regionalne) samouprave, znanstvena i poslovna zajednica te civilni sektor. Prvotni je plan bio vremenski uskladiti Strategiju sa sedmogodišnjim programskim razdobljem koji se koristi na razini Europske unije kako bi se povezao proces utvrđivanja nacionalnih razvojnih prioriteta s onima definiranim kroz ESI fondove. S obzirom na navedeno moguće je produljenje provedbe Strategije jer je n+3 pravilom omogućeno korištenje alociranih sredstava za period 2014.-2020. do kraja 2023. godine. Uz Strategiju izrađen je i prijedlog Akcijskog plana za razdoblje 2017.-2019. koji služi operacionalizaciji Strategije te poveznica Strategije s očekivanim izvorima financiranja provedbe predviđenih aktivnosti, projekata i programa. Akcijski plan obuhvaća izvore sredstava, aktivnosti, programe i projekte praćene financijskim planom i definiranim indikatorima na trogodišnjoj razini (pri čemu se podaci ažuriraju godišnje).

Izrada i ciljevi strategije

Strategija je rezultat partnerskih konzultacija provedenih kroz 2015. i 2016. godinu na regionalnoj i lokalnoj razini, sjednica partnerskih vijeća statističkih (NUTS 2) regija, intervjua s predstavnicima ministarstava i javnih poduzeća te tematskih radnih sastanaka s dionicima regionalnog razvoja. Definirani su regionalni razvojni problemi i potrebe, a prilikom definiranja naglasak je stavljen na dionike lokalne i regionalne razine i njihovo unutarnje poznavanje i razumijevanje izazova s kojim se svakodnevno susreću. Tijekom izrade Strategije proveden je postupak strateške procjene utjecaja Strategije na okoliš, u okviru kojega je provedena Glavna ocjena prihvatljivosti Strategije za okoliš. Provedeno je i  prethodno vrednovanje Strategije od strane nezavisnih stručnjaka.

Novom Strategijom utvrđene su prioritetne aktivnosti s ciljem jačanja razvojnog potencijala svih regija RH, smanjenju regionalnih razlika, i usmjerenje resursa prema jačanju slabije razvijenih dijelova. Strategijom se posebna pozornost davala stvaranju uvjeta kojima će se omogućiti povećanje konkurentnosti svih regija i mikroregija, smanjenju društvenih i gospodarskih razvojnih nejednakosti u svim područjima te uspostava okvira za poticanje teritorijalnih inicijativa s ciljem unaprjeđenja gospodarskog i društvenog razvoja na regionalnoj, mikroregionalnoj i lokalnoj razini.

Na razini Strategije definiran je jedan opći cilj: doprinos društvenogospodarskom razvoju RH u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala i tri strateška cilja:

  1. Povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja
  2. Povećanje konkurentnosti regionalnoga gospodarstva i zaposlenosti
  3. Sustavno upravljanje regionalnim razvojem

Prilikom definiranja ciljeva vodilo se računa o povezanosti lokalnih razvojnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine i ciljevima kohezijske politike EU, davanju potpore slabije razvijenim područjima i područjima posebne državne skrbi, definiranju mjera za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne samouprave u pograničnom području, poticanju teritorijalne suradnje, te učinkovitom korištenju sredstava ESI fondova.

Pri izradi Strategije koristio se suvremeni metodološki pristup participativnog strateškog planiranja održivog razvoja. Uz osnovnu analizu i obradu kvantitativnih podataka, provođen je intenzivan proces partnerskih konzultacija s ciljem izrade SWOT analize i kvalitativne analitičke dimenzije cjelokupnoj analizi stanja. Utvrđeno je i kako čisti statistički podaci često nisu dostatni za davanje prave dimenzije izazova i potreba analiziranih područja, a vezano i mjere pritom ne daju direktne učinke u njihovom rješavanju. Ovakvim participativnim pristupom proizašli su navedeni strateški ciljevi prioriteti i mjere. Nakon izrade analitičke podloge uz sudjelovanje svih partnera i ključnih dionika, proveden je i proces konzultiranja stručne javnosti putem intervjua, participativnih radionica i stručnih rasprava. Definiranje strateškog okvira rezultat je integriranja komentara i dopuna svih partnera i ključnih dionika na prvotno rađenu analizu stanja i SWOT. Time je zaključen integrirani proces izrade Strategije.

Uz Strategiju regionalnog razvoja RH koja se odnosi na razvoj cijelog područja RH zakonska je obveza izrada strateških dokumenata na razini županija. Na taj se način strateški pokriva cjelovit, integrirani pristup razvoja na svim nivoima provedbe što u konačnici i jest politika regionalnog razvoja. U tu vrstu strateških dokumenata spadaju integrirane teritorijalne strategije posebno prepoznatih područja, integrirane strategije održivog urbanog razvoja i strategije razvoja kojim upravlja lokalna zajednica.

[1] donesena na sjednici Hrvatskog sabora 14. srpnja 2017. godine, prema prijedlogu Vlade Republike Hrvatske