U svibnju 2017. godine, Ministarstvo regionalnog razvoj i fondova EU (Upravljačko tijelo) odobrilo je nova Zajednička nacionalna pravila (ZNP, verzija 3.0) za razdoblje 2014.-2020. Izmjene se uglavnom odnose na pojednostavljenje procedura, pojašnjenje nejasnoća, kao i formaliziranje procedura koja su tijela u sustavu uvela kao dobru praksu, međutim uvedeno s ZNP-om 3.0 je jedna značajna novina: prilog ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava „Pravila o financijskim korekcijama“. Korisnici bespovratnih sredstava iz financijskog razdoblja 2007.-2013. nisu imali odredbu u svojim ugovorim o načinu primjene financijskih korekcija u slučajevima nepravilnosti u provedenim postupcima nabave ili neostvarenja ugovornih doprinosa ciljanim pokazateljima (u provedbi su se primjenjivale Smjernice za utvrđivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija, iz Odluke Europske komisije C(2013) 9527 od 19.12.2013.). Međutim, iste se koriste isključivo za postupke nabave, tako da je ostala nepoznanica na koji način će se primjenjivati financijske korekcije u slučajevima neostvarenja ciljanih pokazatelja.

Korisnici bespovratnih sredstava iz financijskog razdoblja 2007.-2013. su do sada su, prema općim uvjetima ugovora, za neostvarenje ciljanih pokazatelja bili upućeni da „Korisnik pristaje da mu PT 2 odredi financijske korekcije ili, ako je primjenjivo, ekstrapolirane financijske korekcije, primjenjujući pri tome propise, upute i smjernice Europske komisije koje se u pogledu određivanja financijskih korekcija primjenjuju na države članice Europske unije.“

Pravila o financijskim korekcijama, koja su sada uvedena ZNP-om 3.0 konačno jasno određuju primjenu financijskih korekcija za neispravno provedene postupke nabave i za neostvarenje ugovornih doprinosa ciljanim pokazateljima. Pravila definiraju postupak određivanja financijskih korekcija, mogućnost korisnika bespovratnih sredstava da se očituju u postupku određivanja financijske korekcije kao i vrste financijskih korekcija koje se mogu primijeniti, tj. jednostavnu financijsku korekciju (kada je posljedicu moguće količinski točno odrediti) ili paušalnu financijsku korekciju (kada nije moguće količinski točno odrediti financijske posljedice).

Određivanje korekcija

Pravila o financijskim korekcijama dijele nepravilnosti na tri grupe: 1. Nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija – obveznici Zakona o javnoj nabavi, 2. Nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija – nabava koju provode osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, 3. Nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija – nepravilnosti izuzev nepravilnosti u postupcima (javnih) nabava. Pravila koje se odnose na grupu 1, obveznici Zakona o javnoj nabavi, je ustvari prijenos do sada primijenjenih financijskih korekcija na temelju Odluke Europske komisije C(2013) 9527 od 19.12.2013. za određivanja financijskih korekcija, uz nekoliko dodatnih vrsta nepravilnosti uvedenih radi detaljnije specificiranje nepravilnosti ili primjene važećeg zakona o javnoj nabavi. Pravila koje se odnose na grupu 2, osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, su ustvari pojednostavljena varijanta pravila za grupu 1, s identičnim stopama financijskih korekcija kao i za grupu 1. Svrha obveze provođenja postupaka nabave u okviru projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima je osiguranje usklađenosti s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti za postizanje rezultata projekata. Ipak ,potrebno je naglasiti da ujednačenje stope financijskih korekcija za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi s stopama financijskih korekcija za obveznike Zakona o javnoj nabavi može biti upitno sa stanovišta da pridaje veću važnost formi i proceduri nego ekonomičnom, učinkovitom i djelotvornom postizanju rezultata projekata te potencijalno stavlja osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi u nepovoljan položaj.

Pravila koja se odnose na grupu 3. nepravilnosti izuzev nepravilnosti u postupcima (javnih) nabava, su potpuna novost u predmetnom dokumentu. Određene financijske korekcije su potpuno jasne, „100% korekcija prihvatljivih troškova ugovora“ ili „25% korekcija“, međutim određene stope financijskih korekcija su i dalje nejasne, i možda subjektivne, kao što su „Jednostavna financijska korekcija ili od 5% do 100 % korekcije“, „korekcija od 50%, 25%, 10% ili 5%, ovisno o tome koliko je stupanj kvalitete utjecao  postignuće ciljeva  rezultata“ ili „Koriste se pragovi od 5%, 10% i 25%“. Pravila također navode različite primjere a koje je potrebno vidjeti u praksi kakve će donijeti rezultate, poput financijske korekcije od 100% troška promidžbenog proračuna projekta u slučaju neprovođenje i nekorištenje komunikacijskih alata – što znači ako korisnik bespovratnih sredstava nije proveo aktivnosti informiranja i vidljivosti, upravo ti (neostvareni) troškovi su neprihvatljivi.

Dugo očekivana „Pravila o financijskim korekcijama“, značajan su korak u transparentnosti sustava EU fondova, usprkos potencijalnim nedostacima. Ona tijelima u sustavu daju formalnu osnovu na koju će se moći pozvati kod primjene financijskih korekcija, iako se može sporiti da taj dokument još uvijek ne dozvoljava korisnicima bespovratnih sredstava dovoljno jasan pregled potencijalnih financijskih korekcija kod neostvarenja ugovornih doprinosa ciljanih pokazatelja.